|
FRANJEVAČKI
SAMOSTAN SVETOGA DUHA - FOJNICA
MUZEJ
Franjevci su došli u Fojnicu tijekom 14. stoljeca.Prvi
samostan podignut je na lokalitetu Pazarnica u sjevernom djelu Fojnice.
U tom samostanu boravio je fra.Anđelo Zvizdovic.Nakon turskog osvajanja
bosne 1463.god.,franjevci,izloženi često zlostavljanju i
pljaćki,povlaće se na brdo Križ i tamo grade drugi samostan,gdje se i
danas nalazi.Crkva i samostan su više puta stradavali i ponovno
podizani.
U samostanu se nalaze i cuvaju razlicite zbirke arhivske
grade,muzejskog blaga,umjetnickih slika i vrijednih starih knjiga.Evo
kratkog pregleda tog samostanskog blaga.
Arhiv
Arhivska građa samostana veoma je vrijedna sa stajališta franjevačke
povjesti,a takođe i opće povjesti,posebno BiH.Fr.Leonardo Čuturić radio
je na slaganju i uredenju arhiva i podjelio ga je u 23 skupine prema
sadržaju dokumenata:
-Dokumenti vezani za Fojnicu
-dokumenti pisani Bosančicom
-stvari iz osobnog života fratara
-ono što se usko odnosi na samostan i crkvu
-o školstvu
-o turskim zakonima
-o župama fojničkog distrikta
-životopisi istaknuti Fojničana
-ulomci iz raznih arhiva
-kronike i pisma
-dokumenti o književnom i prosvjetnom radu franjevaca i drugo.
-Posebna skupina su turski dokumenti,njih oko 3000 s kratkom naznakom
sadržaja na poledini dokumenta.Veoma su važni za proucavanje periodi
turske vladavine u BiH.Veliki dio dokumenata objavio je Josip
Matasovic u djelu "Fojnicka regesta".Takoder je vrijedna i zasebna
skupina od 156 dokumenata pisanih bosancicom.
-Madu najvrijednije dokumente,a u današnje vrijeme i najinteresantnije
spada "Ahdnama",povelja sultana Mehmeda || Osvajača dana fra
Andelu Zvizdoviću 1463.god.Takođe je tu i "Bujrultija
Skender-paše" iz 1486.godine.
Knjižara
Samostanska knjižnica broji oko 40.000 naslova, a posebno vrijedne su
inkunabule,njih trinaest. Najstarija je :Nicolai de Lura,Pastillae in
S. Scripturam Novi testamenti iz 1481.godine.
Veliki broj djela jesu filozofsko teološka djela tiskana u periodu od
16do 17 stoljeca,ali ima djela iz drugih
podrucja:povjest,zemljopis,medicina i drugih prirodnih znanosti.
Neke su veoma interesantne i vrijedne kao :djela Bizantskih
povjesnicara Kantakuzena,Zonare,Halkokondila Ane Komnene.Izvanredna
djela su od De Urbibus od Stefanosa,"Farlatijev Illyricum Sacrum",u
osam svezaka,Theinerova Monumenta "Merdionalium i Annales
Ecclesiastici","Waddingovi Annales Minorum" i dr.
Djela starijih bosanskih pisaca:Divkovic,Margitic,Posilovic,Ancic,
pisana bosancicom posebno su vrijedna i važna za proucavanje naše
književnosti.Iz oblasti periodike vrijedne su zbirke Katolickog
lista,Vienca,Obzora,Danice Ilirske,Jogoslavenskih
novina,Nevena,Narodnih novina i niza drugih.
Muzej
Muzejska zbirka samostana je mnoštvo vrijednih i vrlo starih exponata
razvrstanih u nekoliko tematskih zbirki.Evo nekih važnijih:
-Zvizdovica zbirka: sa Ahdnamom,darovanim
plaštem,Burjultijom Skender-paše i Zvizdovica slikom i plocom kao
okosnicom
-Miletica zbirka sa crkvenom odjecom,biskupskom odjecom i
obucom,krasno uredenom,biskupskim križevima, štapovima i posudem za
svecaneslužbe božije i drugi eksponati iz veoma bogate zbirke.
-Bosansko-franjevačka zbirka:Grbovnik-Knjiga iz 1340.
god.,vjerojatno jedna od najstarijih na našim krajevima s grbovima
"Balkanskih zemalja" i pojedinih poznatijih obitelji.Muhamedov
list,dokument o slobodi/slicno Ahdnami/,starinska
zvona,svjetiljke,tintarnice,odlikovanja,
pacati,prsteni,križevi,štapovi-biskupski,dukati,satovi,lijecnicki
pribori i drugo.
-Crkvena zbirka: s velikim brojem izuzetnih radova domacih
majstora"fojnicka škola"od srebra i zlata.Slijede zbirke
iskopina,oružja,
narodnog veza,i odjela,prirodoslovna zbirka.Veliki doprinos na urešenju
muzeja dao je fra Bono Šapina i mnogo truda je uložio da pojedini
eksponati budu dostupni posjetiteljima.
-Numinizmatička kolekcija-zbirka sa dragocjenim primjercima
rimskog i grckog novca,zbirkom bosanskog i Dubrovackog novca,te raznog
Slavenskog novca,Ugarskog,Mletackog,novca Habzburgovaca pa do zbirke
novca novijeg datuma.
Pinakoteka
U samostanu na zidovima i u crkvi povješano je preko dvadesetak uljanih
slika radenih u periodu 18. i 19. stoljeca.Nastale su vecinom u Italiji
i dalmaciji, a neke su naslikali i domaci autori.Medu
najvažnije spadaju Bezgrešno zacece ili molitva za spasod kuge iz
1784.god. nastala u vrijeme kada je kuga vladalaovim krajevima autora
Sebastiana Devite iz Splita.
Takodje važno djelo jeSveti Antun Pustinjak,zaštitnik Fojnice od
bolesti tifusa,autora fra Mije Čujić oko 1800 god.Vrijedno je pomenuti
portret fra Agustina Miletica od Aleksandra Seitza iz 1803.god.Sveta
Ana Marija,Madona s kristom,Sveti Andrija,Sveti Bono,Raspece
Kristovo,Sveti Anto,Srce Isusovo.Od novijih radova treba spomenuti veci
broj slika Gabrijela Jukica i takode veliki broj njegovih crteža.
Samostanska crkva napravljena je po projektu Josipa Vancaša
1888/89. god. Godine 1894.,oslikao ju je Josip Oisner,s Njemackog
govornog podrucja.Kompozicijom Kristovog Uskrsnuca naslikana je u
kupoli crkve.Ostali prostor u crkvi oslikan je likovima svetaca iz
franjevackog reda,četvorice evanđelista.U koru su likovi Krista
Svedržitelja i Marije bogorodice.Sav rad je slikarski solidno i
kvalitetno izveden.
Sve slike su preslikane iz Crkvenih Kalendara i vlasnistvo su Franjevačkog samostana Svetog Duha Fojnica
|
Ahdnama Mehmeda II. i plašt
kojim je sultan ogrnuo fra Anđela Zvizdovića na polju Milodraž
1464.godine.
|
